sjȅdalo s (ijek.), sȅdalo s (ek.)
1. kurja gred: sjedalo za kokoši; kokoši se već penju na -a kure že sedajo na gred, že gredo spat; doći će koka na sjedalo bova se srečala na ozki stezici
2. sedež, sedišče: sjedalo broj tri u autobusu, u kazalištu; stolica ima četiri noge i sjedalo
3. sedalo, zadnjica
Zadetki iskanja
- sjèdēćī -ā -ē (ijek.), sèdēćī -ā -ē (ek.) sedeč, sedeči: sjedeći položaj; voleo je knjigu i sjedeći stav pri branju knjige je rad sedel; sjedeći plodovi sadeži na kratkih pecljih
- skrénuti skrȇnēm
1. obrniti: skrenuti kola nalijevo, koga sa pravca, razgovor na drugo pitanje, kome pažnju na što, na sebe, pažnju sa čega
2. odkloniti: magnet je skrenuo zrake
3. izogniti se, zaviti z določene smeri: skrenuti s puta
4. odstopiti, zaviti: skrenuti s pravca, s puta; skretoh putem kući na poti domov sem zavil s ceste
5. skrenuti s uma = skrenuti pameću zblazneti - skȗčen -a -o omejen, utesnjen: -o živjeti na tesnem živeti; skȗčenōst omejenost, utesnjenost
- sljȅdovati -ujēm (ijek.), slȅdovati -ujēm (ek.)
1. pripadati: to mi sljeduje po zakonu; ljudi su dobili sve što im sljeduje
2. slediti, iti za kom: meni sljeduju dva čovjeka
3. prihajati: za zimom sljeduje proljeće
4. izhajati: iz tvojih riječi sljeduje da...
5. pričakovati: na ovo pitanje sljeduje drugi odgovor na to vprašanje je pričakovati drugačen odgovor - slòmiti
I.
1. zlomiti: slomiti ruku; slomiti vrat kome, sebi, trsku, otpor
2. polomiti: slomiti zube, rebra, rogove, krila kome; slomiti koga da prizna, prisiliti na priznanje
II. slomiti se
1. zlomiti se: drvo se slomilo pod teretom ploda
2. ekspr. pretegniti se: slomiti se rodom
3. na tebi će se slomiti kola na tebe se bo zvalila krivda - slòžiti slȍžim
I.
1. zložiti, sestaviti: složiti cjelinu od dijelova; složiti mašinu, stroj, riječ
2. zložiti, poravnati: složiti salvete, rublje
3. zložiti: složiti knjige u ormar, stvari u kutiju, drva u sanduk
4. zložiti, zviti: složiti jedra
5. zložiti, podreti: složiti šator
6. postaviti: složiti štamparska slova
7. uskladiti, uravnati: složiti pojedina mišljenja
8. pobotati, spraviti: složiti zavadenu braću
9. ubra ti: složiti tonove u akord
10. naložiti: složiti drva na vatru
11. složiti koga sa zemljom pobiti koga na tla, ubiti
II. složiti se
1. zložiti se, sporazumeti se: složiti se s čijim predlogom, prijedlogom, u nekom pitanju
2. zložiti se, enotno kaj narediti: ako se dva sata slože u kucanju
3. poleči se: dogorjele gornje glavnje popustiše, vatra se složi i zaprašta
4. leči, stegniti se: kroz šikaru opazih srnu, dadoh vatru, a ona se složi - slučájnōst ž slučajnost, naključnost: kao posljednja tačka na redu su -i nazadnje je na vrsti razno
- snȍs m
1. naplavina: riječni snos
2. shramba, skladišče: snos robe da se sakrije od neprijatelja
3. zavetje: zanijeti stoku u snos odgnati živino pred nevihto ali sovražno nevarnostjo v zavetje; na snosove na kupe - spasénje s, spásēnje s
1. rešitev
2. odrešenje, zveličanje: pokojnima spasenje duše, a živima zdravlje i veselje; na spasenje! na zdravje! - spȁsti spȁdnēm
1. pasti: spale mu cipele s nogu; jahač je spao s konja i teško se povrijedio; temperatura je duboko spala; cijene su neočekivano spale; ona je u moralnom pogledu duboko spala; kvalitet robe spao je na najniži nivo
2. zdrkniti dol: hlače su mu spale
3. ponižati se: on je spao na to da od svojih prijatelja prosi milostinju
4. shujšati: uslijed briga i bolesti grdno je spao
5. spasti s nogu opešati, zgruditi se: od duga hodanja oni su spali s nogu; gazda sad časti svoje prijatelje rakijom, da mnogi spadne s nogu; spasti na prosjački štap priti na beraško palico; spala knjiga na dva slova ostalo je malo tistih, ki se s tem delom še ukvarjajo - srȅća ž sreča: porodična sreća, sreća u braku, u ljubavi, u igri, u kartama; ratna sreća; imati -u u čemu; raditi nešto na -u; na moju -u; ostati s kim u -i i nesreći; kolo -e se okreće; imati više -e nego pameti; sreća mu se smije; svaki je svoje -e kovač; kamo -e! ko bi vsaj!; on je -om još mlad na srečo je še mlad
- srijèda ž, daj. srȉjedi, tož. srȉjedu (ijek.), sréda ž, daj. srêdi, tož. srêdu (ek.)
1. sreda: iza -e dolazi četvrtak; svake -e dolazi brod iz prekomorskih zemalja; -om i petkom nema sastanaka ob sredah in petkih; čista srijeda pepelnica (pravosl.)
2. sredina: presjeći po -i; po sred -e natančno po sredini; tu je po -i laž v tem primeru gre za laž; na -u sa bojom! na dan z barvo! - stánac stánca m geogr.: stanac kamen samotnjak, samovnjak, kamen na samem, eratski kamen, eratska skala
- stȁviti -īm
I.
1. dati: staviti što na svoje mjesto, svoj potpis na što; staviti koga na muke; staviti što na glasanje, koga pod policijski nadzor; staviti što izvan zakona, na dnevni red; staviti što na papir, na hartiju; staviti što na sito, na rešeto
2. postaviti: staviti zarez; staviti jelo na sto, što na ugled
3. naložiti: staviti komu što u zadatak
4. položiti: staviti sve na kocku; staviti nekome nešto na srce, na dušu
5. zamisliti si: stavimo da ti nisi došla, šta bi onda bilo
6. razveljaviti: staviti zakon izvan snage; staviti do znanja na znanje dati; staviti u novine objaviti v časniku; staviti na raspolaganje dati na voljo; staviti u pogon pognati (stroj)
II. staviti se
1. postaviti se: staviti se na čelo pobune; staviti se na čiju stranu, na čije gledište; staviti se na svoje noge; staviti se s kim na istu nogu izenačiti se s kom, zavzeti isto stališče
2. spomniti se: ne mogu se staviti šta je to bilo - stȁvljati -ām (se) postavljati (se), dajati (se): stavljati gumu na točak montirati plašč na avtomobilsko kolo
- stàza ž
1. steza: pješačka, trnovita staza; ugažena = utabana = utrvena staza utrta steza; ići po klizavoj -i hoditi po spolzki poti; skrenuti na drugu -u zaviti na drugo pot; razgovor je skrenuo na drugu -u pogovor se je zasukal na drugo pot
2. tekmovalna pot: prvi smučar je prevalio -u za deset minuta
3. astr. orbita - stô stòla m
1. miza: sto za izvlačenje; crtaći sto risalna miza; operacioni sto; operacijska miza: pisaći sto pisalna miza; krojački sto; biljarski sto; dućanski sto; sto za serviranje, za cvijeće, za glačanje rublja; iznijeti jelo na sto postaviti jed na mizo; donositi odluke za zelenim stolom sprejemati odločitve za zeleno mizo; sjedjeti, sjediti za stolom; raspravljati za okruglim stolom; sto je postavljen miza je pogrnjena; pasti pod sto; svaliti koga pod sto spraviti koga pod mizo; razdvojiti, razstaviti se od stola i kreveta ločiti se od mize in postelje
2. sodišče: banski sto zgod. visoko sodišče na Hrvaškem, ki mu je predsedoval ban; Stol sedmorice zgod. najvišje kasacijsko sodišče v Jugoslaviji - strána ž, tož. strânu, mn. strâne
1. stran: strana svijeta; ležati na lijevoj, na desnoj -i; gledati sa -e od strani; prva strana u knjizi; okrenuti govor na drugu -u obrniti pogovor na drugo stran; prostirati, širiti se na sve -e; na -u ići iti na stran; na -u metnuti, ostaviti na -u dati, pustiti na stran; na -u pozvati na stran poklicati: novu -u okrenuti novo stran obrniti, na novo začeti; s božje -e moliti za božjo volji, pri kriščevih ranah rotiti; zarađivati sa -e po strani zaslužiti; nauka mu nije sa -e znanost mu ni postranska zadeva; na sve četiri -e svijeta; šalu na -u šalo na stran; debela strana zadnjica, rit
2. stranica, stranska ploskev: kocka ima šest strana
3. tujina: otići na stranu, živjeti na -i
4. kraj, pobočje: strana brijega
5. spol: muška i ženska strana; držati kome -u podpirati koga; s onu -u na drugi strani; ćorava mu strana! naj ga vrag vzame! - strânka ž stranka: politička, narodna, seljačka, radnička, socijalistička, demokratska stranka; pučka = narodna stranka ljudska stranka; -e čekaju pred kancelarijom; zavađene -e pred sudom sprte stranke na sodišču