Franja

natakáriti -tàkārīm
1. natakniti (slabo, kar ne spada na to mesto): natakariti naočare
2. natakariti se na hitro se obleči, nametati cunje nase

nâtēg m nateg: vući lađu na nateg vleči ladjo, čoln po reki navzgor tako, da na določeni razdalji pred ladjo vržejo sidro, privezano za vrv, katere drugi konec je na ladji in ga posadka vleče ter tako pomika ladjo proti sidru

natòriti nàtorīm
1. narediti gnoj (v toru)
2. rib. vreči vabo ribam: jato galebova opazi mjesto natoreno malim ribicama kjer so se na vabo zbrale ribice

nȅkī -ā -ō
1. neki, nekateri: neki idu tamo, ovamo
2. za -o vrijeme čez nekaj časa; tu neki dan pred kratkim; u -o doba dana pozno podnevi; to bez -e nije to ni brez vsega; kao -im čudom kot po nekakem čudežu; u -u ruku na neki način, nekako

némati nêmām in némadnēm, impf. nȇmāh in némadāh -āše, aor. némah in némadoh némade
I.
1. ne imeti: nemam s ljudima prljavoga karaktera nikakva posla
2. ne biti: nema nama našeg prijateljstva; nema toga ko će da ga vrati; danas nema predavanja, nastave; nema vraćanja u staro ni vrnitve na staro
3. nema druge ni druge pomoči; nema se kada ni časa
II. nemati se
1. ne biti v razmerju: dva prema osam nema se kao tri prema deset
2. ne biti: nema se novaca, ni denarja
3. ne moči: protiv toga nema se ništa reči proti temu se ne da nič reči

nèstanak -ānka m
1. izginitev: nestanak snijega, snega
2. kuća je u -u hiša gre na nič

nèstašica ž pomanjkanje; nestašica životnih namirnica, vode, stanova; trpjeti -u; u -i drugih dokaza ponudio je zakletvu ko ni imel na voljo

nèvolja ž
1. nadloga, stiska, nesreča: pasti u tešku -u; biti u -i; izvući se iz -e; pritiska ga nevolja
2. moranje, prisila; mnogi je otišao u hajduke od -e ker je moral, ker je bil prisiljen, ker ni imel druge izbire; na ugovor smo pristali po -i ker smo morali; za -u babu vode kad djevojke ne nahode
3. naći se u -i kome priskočiti komu na pomoč

njȅžan -žna -o (ijek.), nȅžan -žna -o (ek.) nežen: -a djevojka, ruka; udariti u -e žice začeti z nežnimi besedami, na nežen način; nježni spol, nežni pol nežni spol

njíhāljka ž
1. gugalnica: narod se okupio na sajmištu oko -e i vrtuljka
2. stolica njihaljka gugalni stol
3. ura njihaljka ura na nihalo

nòćīšte s prenočišče: pasti na noćište priti na prenočišče

nòsiti nȍsīm, oni nòsē, nòsi, nȍšāh nȍšāše, nòsih nòsi, nòsio nòsila, nȍšen -a
I.
1. nositi: nositi teret, bolesnika, ranjenika, robu na trg; nositi na glavi, na ledima, na srcu; nositi novo odijelo, očevo ime; voda nosi čamac; konj nosi jahača; vjetar nosi prašinu; žena nosi devet mjeseci
2. prinašati, nositi: vjetar nosi kišu
3. prenašati, raznašati, prinašati: nositi vijesti, glasove
4. opravljati: nositi funkciju urednika
5. prinašati: koja vas sreća nosi na Mokrice
6. nesti: kokoš nosi jaja; tko je srećan, njemu i pijetlovi nose jaja
7. roditi: vinograd lijepo nosi
8. prinašati (dobiček): znanje uvijek korist nosi
9. nesti: puška daleko nosi
10. nositi glavu u torbi biti, živeti v veliki nevarnosti; vikati koliko ga grlo nosi vpiti na vse grlo; davo da te nosi naj te hudič vzame; nositi kožu na pazar nositi kožo na prodaj, podajati se v nevarnost; neka te mutna voda nosi naj bo po tvojem; to nosi on na duši to leži na njegovi duši
II. nositi se
1. nositi se: ona se lijepo nosi; teret se težko nosi
2. ekspr. ubadati se, ubijati se: nositi se dramskim režijama
3. širiti se: o tome se nose čudnovati glasovi
4. nositi se mišlju ukvarjati se z mislijo, imeti v mislih, nameravati; nositi se nadom upati, gojiti upanje
5. nòsi se! izgubi se!

nȍv -a -o, dol. nȍvī -ā -ō nov: -a kuća; -o odijelo; -e haljine; -i kolega na službenom mjestu; -a godina novo leto; Nova godina novo leto (1. jan.); -o srebro; buljiti kao tele u -a vrata; doterati, dotjerati na nov kalup ekspr. dati na novo kopito; nov novcat ekspr. čisto nov; nov mjesec mlaj; -i svijet, svet novi svet; Novi svijet, svet novi svet, Amerika; -i zavjet, zavet novi zakon, nova zaveza; -a stvarnost; -a tendencija opart, op-art; -i val

nȕla ž (lat. nullus) pog. ničla, nič: apsolutna nula pasti na -u; svesti na -u znižati na nič; ošišati na -u ostriči na ničlo, zelo kratko; utakmica se završila sa tri prema nula za Hajduka

obadvòjica ž štev. oba moška: imao je dva brata i obadvojica su otišli morem in oba sta odšla na morje

òbor m
1. obor, ograjen prostor za živino
2. dial. dvorišče, prostor pred hišo: mnogima vidokrug ne prelazi obor rodenog doma; u ovom božjem -u na tem božjem svetu

òbraćati -ām
I.
1. obračati: obraćati oči k nebu, komu leda, pažnju na sebe
2. spreminjati: obraćati u prah i pepeo; obraćati suze u bisere
3. spreobračati: obraćati na drugu vjeru
II. obraćati se
1. obračati se: obraćati se komu za savjet obračati se na koga za nasvet
2. spreminjati se
3. spreobračati se

ȍbzīr m ozir: raditi bez -a na druge; s -om na njegove zasluge glede na njegove zasluge; uzimati što u obzir upoštevati kaj; uzeti što u obzir vzeti kaj v poštev; to ne dolazi u obzir; bez obzir na to što nismo dobili odgovor na naše pismo, mi vam isporučujemo robu

odáće s: ovo nije na odaće to ni na prodaj

òdbiti ȍdbijēm
I.
1. odbiti: odbiti parče od kamena; odbiti loptu, udarac
2. odkloniti: odbiti ponudu, pomoć, prosioca, darove, poziv
3. zavrniti: odbiti stoku
4. odvrniti, speljati drugam: odbiti vodu, rijeku, trgovinu
5. odstaviti: odbiti tele, dijete od sise
6. odšteti: odbiti šest od dvadeset
7. odtegniti, odbiti: odbiti od plate, od svote, od cijene
8. pripisati: ova mu se greška može odbiti na račun mladosti, na neiskustvo
9. prevaliti: odbiti krivicu na drugoga prevaliti krivdo na drugega
10. odmakniti se, stopiti: odbij lijevo, desno, natrag
II. odbiti se
1. odbiti se: odbiti se od zida; zraci se odbili od zrcala
2. upreti se: nešto mi se jelo odbilo
3. oditi po svetu: odbiti se od kuče
4. odriniti: odbiti se od obale