Franja

bȉjes m, mest. u bijèsu, u bȉjesu, mn. bȉjesi, bjȅsovi (ijek.), bês m, mest. u bésu, u bêsu, mn. bêsi, bȅsovi (ek.)
1. bes, togota, srd: u meni sve ključa od -a
2. hudobni duh: u čovjeka je ušao, opsjeo ga bijes da ga muči; bijes se uvlači, u narodnom vjerovanju, u čovjeka ili životinju; tjeranje -a vrši se vračanjem, bajanjem, magijom
3. besnost, neutešno hrepenenje, strast: bijes za trošenjem, za čitanjem
4. nagon, instinkt: životinjski bjesovi u čovjeku
5. moč, življenjska moč: zdrava mlada žena u najboljem bijesu
6. nasilnost, objestnost, prešernost: čitava su sela bježala ispred turskoga -a i zuluma; ovakav bijes kod mladih ljudi je za kažnjavanje
7. bijes bi ga znao vrag si ga vedi; gdje do -a ovaj ne traži pomoć kje pri vragu ta ne išče pomoči; izliti = iskaliti svoj bijes nad kim stresti jezo na kom, nad kom

bȉti bȕdēm in jèsam, sam, oni bȕdū i jèsu, su, vel. bȕdi, bȉjāh -āše, bȅjāh -āše, bȉh bȋ, bȉo bíla, bȕdūći
1. biti: ne zna se šta će biti od njega; srećan bio!; bit će, biće kiše deževalo bo; on ne bude lijen i skoči na mene on ne bodi len skoči name; on nije znao kako se to zove; juče si bila u gradu, je li? jesi li rado u školi - Jest, rado sam u školi; kad budeš gotov sa zadatkom, dođi k meni u sobu; noćas nisam dobro spavao; preko ljeta bijahu često veliki pljuskovi
2. biti, eksistirati: mnoge stvari jesu i bivaju, ma da mi o njima ništa ne znamo
3. dogajati se: šta bi dolje, čovječe?
4. biti podoben: nešto je na tebe, a nešto ima od mame
5. postati: od šugava praseta zdravo svinjče bude
6. tikati se: što je do mene, ja sam uvijek spreman da pomognem
7. napovedovati, slutiti: ako se krušac soli znoji, opet je to na kišu
8. bilo kako bilo v vsakem primeru; bilo pa prošlo to je bilo, pa sedaj ni več, pa je sedaj končano; biti komu trn u oku biti komu trn v peti; biti s kim na dobroj nozi biti si s kom dober, biti si s kom v komolce; biti s kim na rđavoj nozi grdo se s kom gledati; biti naodmet biti odveč; neka bude tvoja volja zgodi se tvoja volja; biti načistu biti si na jasnem; biti u svakoj čorbi mirođija povsod vtikati svoj nos; još je on bio u riječi, kad se otvore vrata ravno je on govoril, ko so se odprla vrata

bôjse, bòjse prisl., dial. morebiti, morda, najbrž, lahko da: da te bojse nisam što uznemirio da te morebiti nisem vznemiril; to bi bilo suviše obično i, bojse, ispod dostojanstva tvoga in najbrž pod častjo tvojo; uzdiše li, pominje li dragu, ili, bojse, i ne haje za me ali pa lahko da ne mara zame

bòsti bòdem, oni bòdū, bòdi, bòdijāh -āše, bòdoh, bòde, bô bòla; bódūći, bòden bodèna, dol. bòdenī -ā
1. bosti, zbadati: bosti iglom; trnje bode; volovi se bodu; ženo, molim te, nemoj bosti i nasrtati
2. iztikati: bosti komu oči
3. vtikati: bosti nos u svaku sitnicu
4. šut se s rogatim ne može bosti šibkejši se z močnejšim ne more dajati

brȁšno s moka: brašno od pšenice, kukuruza; pšenično, kukuruzno brašno; riblje brašno; od tog -a neće biti pogače iz te moke ne bo kruha; zna svinja što je poskurno brašno; ni zimi bez ruha, ni ljeti bez -a ne putuj; za babino brašno za prazen nič; smijati se, smejati se kao lud na brašno smejati se brez vzroka

brȁti bȅrēm, oni bȅrū, vel. bèri, brâh brâše in bȅrijāh -āše in bȅrāh -āše; brȁh brȃ, bȅrūći, brȁo brála, brȃn -a
1. brati, obirati, trgati; brati voće, grožđe, cvijeće, cveće, kukuruz
2. nabirati; pčele beru med na cvijeću
3. prejemati: brati plaću
4. držati: zlatna kupa bere deset oka
5. brati lovorike ekspr. dosegati uspehe; ne brati brigu ne se brigati za kaj

brȉga ž skrb: briga o čemu, od čega, za što; voditi -u o čemu; budi bez -e; to mu je deveta briga; to mi zadaje -u; materinska briga; roman Gospođa briga; nije me briga to me ne skrbi; brinuti -u skrbeti; nemaj -e! ne skrbi!; skinuti -u s vrata znebiti se skrbi

brȉgati -ām
I. skrbeti: to me ne briga to me ne skrbi; ne brigaj, čućeš ti još za moje mišice ne skrbi, boš že še slišal za moje mišice
II. brigati se brigati se, skrbeti: što se vraga toliko brigaš za sve to; ko se za nju brigao

brûs m, mest. na brúsu, mn. brúsovi in brȕsovi
1. brus: -om oštriti nož, različite alate
2. osla: -om oštriti kosu; brus stoji u vodiru
3. dobiti brus ničesar ne dobiti, figo dobiti; dođe kosa do -a položaj je nevzdržen; pala pčela na brus da se meda nabere nasesti; brus znaš ti o tome figo veš o tem; htjela bi me dobiti, ali brus rada bi me ujela, toda figo!

bûbanj bûbnja m
1. boben: udarati u vojnički bubanj; otići na bubanj priti na boben, na dražbo; udariti u bubanj razglasiti, spraviti na veliki boben, obesiti na veliki zvon; kao šipka uz bubanj držati se koga kot klop
2. loterijski boben: ostati u -u ne dobiti česa
3. boben pri raznih orodjih
4. anat. bobnič: bubanj u uhu
5. iz šibja pleten ribiški sak
6. morski boben, stolp

bùha ž bolha: čovječja buha; biti pun buha biti pretkan, prebrisan; ta me buha neće ujesti to se meni ne bo pripetilo; ujedale su me te buhe to zadevo, nesrečo poznam; imati buhe u ušima biti nemiren, imeti kršelje v riti

bȕla ž (t. bula)
1. žena muslimanka
2. muslimanska veroučiteljica
3. dial. strina, ujna
4. divji mak, purpelica
5. vrijedi, vredi mu kao -i gaće to mu nič ne pomaga; kao bula grlom u jagode nepripravljen

cifràrija ž (madž. cifra)
1. lišpanje
2. lišp
3. kad se pije i jede, onda ne trpim nikakve -e pri mizi ne trpim, da bi se kdo branil

cȉglī -ā -ō eden, edini, en sam: ako ne padne kiša, neće biti ni -oga klipa ne bo niti enega klasa; za put smo trebali -ih deset minuta pot smo prehodili v pičlih desetih minutah

cȋle-mȋle, cȉli-mȉli prisl., sladkó, božajoče: moj lijepi stric okrenuo cile-mile moj lepi striček je začel z laskanjem; nema kod njega cile-mile on ne pozna šale, je zelo strog

cŕniti cr̂nīm
I.
1. črniti: crniti cipele
2. žalostiti: to me crni
3. grdo govoriti o kom, zmerjati koga: psuje i crni ga gore nego Turčina
4. crniti obraz, lice sramotiti koga; niti crni niti bijeli, ne reče ne črne ne bele
II. crniti se
1. grdo govoriti o sebi: što se crniš i sam sebe ružiš
2. črniti se

čȁsiti -īm muditi, odlašati: dođi mi u pomoć, ne časi; idi, časa ne časi pojdi, ne izgubljaj časa, ne mudi

čȉst -a -o
1. čist, snažen: -a kuća, voda; -e ruke
2. jasen: -o nebo, oko, staklo
3. sam, gol, čist: -a zavist
4. čist, brez primesi: -i ton, šećer, koks, cink; -a boja, cijena, dobit, težina, tvar; -a znanost, nauka; -o zlato, željezo; -a krv, rasa
5. biti na -u biti si na jasnem; činiti što iz -a mira delati kaj, ne da bi bil izzvan; ne biti čist ne biti pri pravem; primiti nešto za -u monetu sprejeti kaj kot čisto resnico; prepisati što na -o
6. -a nedjelja prva postna nedelja

čȉzma ž (t. čizme, madž. csizma) škorenj: ne ide ova čizma na tu nogu to ne spada sem; nije svaka čizma za svaku nogu ni vsakdo za vse sposoben; španska čizma mučilna naprava

čòvjek m, čȍvjek -a, čovjèka m (ijek.), čòvek m, čȍvek -a, čovèka m (ek.) mn. ljȗdi
1. človek: čovjek je gospodar prirode; to je da čovjek poludi
2. mož, moški: ljudi i žene; umro mi čovjek, i ja ostadoh udovica
3. mož, človek: naš čovjek; sovjetski čovjek; radni čovjek
4. vrl mož: umro je čovjek, gdje takav još među nama živi
5. bivši čovjek izgubljenec; božji čovjek od rojstva nenormalen človek; božji ljudi berači; čovjek i po korenjak; čovjek od oka lep človek; čovjek od pera književnik; duša od -a dobričina; ljudi s koca i konopca vsakovrstni ljudje; svjetski čovjek svetovljan; hajdelberški, krapinski čovjek; čovječe, ne ljuti se človek, ne jezi se; čovjek-žaba potapljač, frogman